Poticanje čitanja i kritičkog mišljenja, prostor za rad i druženje
u ugodnom i sigurnom okruženju
Školska knjižnica
Školska knjižničarka:
Marija Marčinko, mag. educ. philol. ang. et mag. bib.
RADNO VRIJEME KNJIŽNICE:
PONEDJELJAK: 11:00 – 17:00
UTORAK: 09:00 – 15:00
SRIJEDA: 13:00 – 19:00
ČETVRTAK: 09:00 – 15:00
PETAK: 09:00 – 15:00
Korisne informacije
Online katalog školske knjižnice
U online katalogu školske knjižnice možete provjeriti naše naslove i njihovu dostupnost.
Pravilnik o radu školske knjižnice
U Pravilniku o radu školske knjižnice mogu se pronaći informacije o korištenju knjižnične građe i usluga i sve ostale informacije o djelatnosti školske knjižnice.
Korisni izvori
BESPLATNE ELEKTRONIČKE KNJIGE I BESPLATNE ZVUČNE KNJIGE
e-lektire
Cjelovita književna djela za učenike osnovnih i srednjih škola.
Besplatne elektroničke knjige
Cjelovita djela suvremene i antologijske književne produkcije.
Radio roman
Suvremeni hrvatski romani u formatu audioknjiga.
Project Gutenberg
Besplatna svjetska književnost.
Krik - krimi petak na Prvom
Napeti krimići u formatu audiopriča.
Radio drama
Radijska dramatizacija djela svjetske književnosti u formatu audiodrame.
Dokumentarna radio drama
Dokumentarna radiodrama ili radio feature bilježi vrijeme i stvarnost u kojima živimo.
Internet Archive / Open Library
Neprofitna online knjižnica s milijunima knjiga, filmova, glazbom i dr.
KNJIŽNICE
MIOŠ - katalog školske knjižnice
Pronađi naše naslove i provjeri njihovu dostupnost.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica
Pretražite katalog najveće knjižnice u Hrvatskoj.
Knjižnica za mlade
Odjel Knjižnica i čitaonica za mlade Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” nudi zanimljivu literaturu, filmove, pristup Internetu i prostor za druženje.
ENCIKLOPEDIJE, ATLASI, LEKSIKONI I DRUGI IZVORI ZNANJA
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Enciklopedije, atlasi, rječnici, leksikoni i bibliografije LZMK-a i njihova online izdanja tradicionalno su pouzdani i tumače činjenice iz hrvatskoga nasljeđa i društvene zbilje.
Hrvatska enciklopedija
Pouzdana, usustavljena i besplatno dostupna enciklopedija.
Portal hrvatske tehničke baštine
Hrvatska tehnička enciklopedija (HTE) kontinuirano prikuplja i usustavljuje znanja o povijesti i današnjim dosezima tehnike u Hrvatskoj.
Proleksis enciklopedija
Besplatna opća i nacionalna enciklopedija na hrvatskom jeziku.
Hrvatski opći leksikon
Kratke i precizne definicije vlastitih imena i pojmova iz kulture, znanosti, tehnike, gospodarstva, politike, športa i zabave.
Enciklopedija likovnih umjetnosti
Obrađuje tradicionalne discipline likovne umjetnosti – slikarstvo, kiparstvo, arhitekturu i primijenjenu umjetnost.
Tehnički leksikon
Okuplja osustavljene pojmove iz područja tehnike abecednim poretkom na hrvatskom, engleskom, njemačkom i ruskom jeziku.
Tehnička enciklopedija
Opća znanja iz svih područja tehnike – građevinarstva, geodezije, arhitekture, strojarstva, rudarstva, elektrotehnike, brodogradnje, aerotehnike, atomske tehnike itd.
Poljoprivredna enciklopedija
Sve grane biljne i stočne proizvodnje, ekonomika poljoprivrede: opće i specijalno stočarstvo i ratarstvo, povrtlarstvo s cvjećarstvom, mikrobiologija i dr.
Encyclopedia Britannica
Sveobuhvatna enciklopedija na engleskom jeziku.
Sportski leksikon
Definicije stručnih sportskih izraza, pravila i opisi sportskih grana i disciplina, mjere i pravila o sportskim rekvizitima i opremi, biografije sportaša.
Enciklopedija hrvatske umjetnosti
Obrađuje tradicionalne discipline likovne umjetnosti – slikarstvo, kiparstvo, arhitekturu i primijenjenu umjetnost.
STRUČNI ČASOPISI, KNJIGE I PORTALI
Hrčak
Besplatno dostupni cjeloviti hrvatski znanstveni i stručni časopisi.
National Geographic
Priroda, biljni i životinjski svijet, povijest, kulture, znanost.
Bug
Najpopularniji tehnološki web portal u regiji, svakodnevno objavljuje ICT vijesti, analize, video priloge, komentare i recenzije.
Google Scholar / Google znalac
Usluga Googlea za pretraživanje znanstvene literature na internetu – članaka, knjiga, sažetaka, znanstvenih radova i dr.
HRVATSKI JEZIK – PRAVOPIS, GRAMATIKA, MATURA
Hrvatski jezični portal
Besplatna rječnička baza hrvatskoga jezika.
Institut za hrvatski jezik
Skrb o hrvatskome jeziku i očuvanju hrvatskoga jezičnoga identiteta.
Hrvatski na maturi
Pravopis, morfologija, sintaksa, leksik, kvizovi.
Hrvatska školska gramatika
Glasovi – fonologija, oblici – morfologija, tvorba riječi, rečenica i rečenični dijelovi – sintaksa.
Struna - hrvatsko strukovno nazivlje
Terminološka baza hrvatskoga strukovnog nazivlja (anatomija, fiziologija, građevinarstvo, drvna tehnologija, arhitektura, strojni elementi, fizika, kemija, materijali i mnoge druge struke).
Kolokacijska baza hrvatskoga jezika
Popis sveza riječi hrvatskoga jezika s glavnim gramatičkim i značenjskim obilježjima i mogućnostima njihove upotrebe.
Repozitorij metafora hrvatskoga jezika
Baza metafora, metonimija i semantičkih okvira u hrvatskome jeziku.
Hrvatski u školi
Pravopis, matura, savjeti, frazemi, etimologija, kvizovi, vježbe.
Bolje je hrvatski
Prijedlozi hrvatskih zamjena za strane riječi i tuđice koje su neprilagođene ušle u uporabu u hrvatskome jeziku.
Bujica riječi
Objašnjava zašto je nešto u standardnome jeziku tako kako jest i omogućuje dublje razumijevanje jezika.
Hrvatski jezik na internetu
Širenje hrvatske jezične kulture u društvu – mrežni izvori (hrvatski jezik za izvorne i neizvorne govornike, standardni jezik, poslovna komunikacija, znanstveno proučavanje, leksikografija).
Ispravi.me
Računalna provjera pravopisa.
Baza frazema hrvatskoga jezika
Frazemi suvremenoga hrvatskog jezika.
ENGLESKI JEZIK – RJEČNICI, GRAMATIKE
OALD - Oxford Advanced Learner's Dictionary
Jednojezični engleski rječnik s kolokacijama i primjerima korištenja u rečenici.
Oxford Collocations Dictionary
Rječnik engleskih kolokacija. .
Thesaurus
Engleski sinonimi, antonimi, rječnik.
British Council
Online učenje engleskog jezika.
Plesne radionice za maturante
Kako bi se pripremili za nadolazeću maturalnu večer, naši maturanti i učenice 2. E razreda naučili su osnove discofoxa s plesnim instruktorima Manuelom i Marinom, kojima od srca zahvaljujemo što su izdvojili svoje vrijeme da bi nas došli podučiti. Fotografije sa zadnje plesne radionice snimila je naša učenica fotografkinja, Nora Dežjot, 3. D. Videozapise i fotografije pogledajte ovdje.
Noć knjige 2025.
Noć knjige smo obilježili pub kvizom na temu životinja u popularnoj kulturi, umjetnosti i mitovima koje su provele profesorice hrvatskog jezika i školska knjižničarka u 1. E, 2. E, 2. B, 3. D, 2. C, 3. B, 3. E i 1. G razredu. Kviz su osmislile profesorica hrvatskog jezika Sanja Car i školska knjižničarka Marija Marčinko.
Međunarodni dan materinskoga jezika
Međunarodni dan materinskoga jezika obilježava se svake godine 21. veljače s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti. Učenici 2. A razreda obilježili su ga sa školskom knjižničarkom Marijom Marčinko. Razgovarali smo o važnosti njegovanja jezičnih različitosti, “neprevodivim” riječima karakterističnim za određene kulture, čitali odlomak iz knjige “Propuh, papuče i punica” Codyja McClaina Browna, utvrdili što o jeziku kaže Ustav RH. Budući da se jezik stalno mijenja u skladu s društvenim, tehnološkim i političkim promjenama, razgovarali smo i o posuđenicama iz drugih jezika i neologizmima/novotvorenicama – riječima koje nastaju kako bi se njima označili novi sadržaji.
Zadatak za učenike bio je napisati tekst/pjesmu s posuđenicama i/ili neologizmima. Učenik Ivan Kolić napisao je sjajnu pjesmu na temu ravnoteže digitalnog i stvarnog svijeta koju je obogatio posuđenicama.
Valentinovo 2025.
I ove su godine povodom Valentinova naši učenici uputili ljubavna pisma i poruke svojim prijateljima, simpatijama i školskom osoblju.
Posjet Gradskoj knjižnici “Ivan Goran Kovačić”
Učenici 2. A razreda, smjerovi monter suhe gradnje, keramičar-oblagač i rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima, u pratnji profesorice engleskog jezika Dubravke Lapčić i školske knjižničarke Marije Marčinko posjetili su Gradsku knjižnicu “Ivan Goran Kovačić”. Uz stručno vodstvo knjižničara Ane Hanđel, Marija Šimića i Jasne Lakner, obišli smo informativno-posudbeni i zavičajni odjel, spremište, knjigovežnicu, informatički odjel i krov naše zelene knjižnice. Sudjelovali smo u radionici blackout poezije na temelju pjesama Walta Whitmana, američkog pjesnika, esejista i novinara koji je još u 19. stoljeću zagovarao slobodu, ravnopravnost i demokraciju, a da je danas živ, ove bi godine slavio 205. rođendan.
Posjet Američkom prostoru Gradske knjižnice
Učenici 3. H razreda, smjer arhitektonski tehničar, danas su posjetili Gradsku knjižnicu “Ivan Goran Kovačić” s posebnim naglaskom na novootvoreni Američki prostor (American Space) na studijskom odjelu gdje se promovira učenje engleskog jezika i učenje o američkoj kulturi. U Američkom prostoru pod vodstvom knjižničara Miroslava Katića imali smo priliku razgledati knjižničnu građu i izložbu fotografija o SAD-u, pogledali smo film o Američkim prostorima i rješavali kviz o SAD-u. Učenik Darko Bublić osvojio je i prigodnu nagradu jer je bio najuspješniji u rješavanju kviza.
Uz stručno vodstvo knjižničara razgledali smo i studijski, informacijsko-posudbeni i zavičajni odjel i izložbu aktova “Iz sjene” karlovačke autorice Nataše Hipš. U pratnji su bile profesorica engleskog jezika Dubravka Lapčić i školska knjižničarka Marija Marčinko.
Ruksak pun kulture
Učenici 2. G razreda, smjer građevinski tehničar, danas su sudjelovali u programu Ruksak pun kulture. Umjetničko-edukativnu radionicu održali su prevoditeljica Patricija Horvat i spisatelj i sveučilišni profesor Marinko Koščec. Uz učenike radionici su prisustvovale profesorica hrvatskog jezika Lana Lesić i školska knjižničarka Marija Marčinko.
Radionica je trajala tri školska sata. Prvi dio obuhvaćao je razgovor o čitanju, književnosti, prevođenju, razlici između književnog i tehničkog prevođenja i karakteristikama zanimanja pisac i prevoditelj. Drugi dio sastojao se od analize i usporedbe prijevoda tekstova s engleskog na hrvatski jezik napravljenih pomoću alata za strojno prevođenje kao što su Google Translate i Chat GPT i prijevoda koje je napisao prevoditelj. Učenici su također ponudili svoja prijevodna rješenja i uvidjeli da se književno prevođenje sastoji od mnoštva različitih slojeva, kao što su stil, namjena teksta, rima, igre riječi, idiomi, lokalizacija. Treći dio radionice bilo je kreativno pisanje, gdje su učenici u grupama morali nastaviti tri različite započete priče. Radovi učenika pokazali su da većina voli sretne završetke.
Velika hvala predavačima na zanimljivoj radionici i učenicima 2. G na izvrsnoj i kreativnoj suradnji.
Noć knjige
Povodom Noći knjige, učenici 2. H, smjer arhitektonski tehničar, i 4. E razreda, smjer frizer, sudjelovali su u pub kvizu pod vodstvom profesorica hrvatskog jezika i školske knjižničarke.
Pobjedu su odnijele učenice 4. E razreda pod imenom tima TADA.
Također, školska knjižničarka Marija Košutić s 1. D razredom, smjer fotograf, obilježila je Noć knjige raspravom o umjetnoj inteligenciji obradom djela Karela Čapeka, “Rossumovi Univerzalni Roboti”, u kojem se prvi put spominje riječ robot. Razgovarali smo o etičkim pitanjima koja poteže umjetna inteligencija, kao što je svrha ljudskog života, imaju li roboti dušu, osobine ljudskosti i prava robota.
Osim Čapekove drame, u književnim preporukama ovoga puta nam je pomogla i sama umjetna inteligencija – ChatGPT OpenAI, koji nam je odabrao top 10 znanstvenofantastičnih djela na temu umjetne inteligencije, kao što su “Sanjaju li androidi električne ovce?” Philipa K. Dicka i romani i kratke priče Isaaca Asimova, najplodonosnijeg znanstvenofantastičnog autora. Izložbu na tu temu možete pogledati ispred školske knjižnice.
Valentinovo
Valentinovo smo obilježili slanjem ljubavnih i prijateljskih poruka i pisama dragim osobama iz naše škole.
Djelatnike MIOŠ-a posebno je obradovala pjesmica anonimne autorice ili autora koja sada krasi našu zbornicu i podsjeća nas da nijedna prepreka ne može i ne smije narušiti slogu.
Naši vrijedni pekari počastili su nas keksićima u obliku srca.
Na školskom literarnom natječaju povodom Valentinova nagradu je osvojio učenik Ivan Kolić iz 1. A razreda, a u inbox nam je pristigla i priča Kluba umirovljenika Karlovac. Podsjećamo da je ljubavna priča trebala sadržavati riječi alarm, granica, naopako/naglavačke i sudar svjetova. Zahvaljujemo dragim sudionicima!
Mjesec hrvatske knjige
Mjesec hrvatske knjige obilježava se od 15. listopada do 15. studenog. Ovogodišnji moto bio je “Misli na sebe – čitaj!”, a mi smo ga obilježili promicanjem čitanja suvremenih hrvatskih autorica s naglaskom na osjećaje likova. Knjižničarka Marija Košutić održala je radionice s ciljem promicanja čitanja suvremenih hrvatskih autorica Maše Kolanović (Poštovani kukci i druge jezive priče i Sloboština Barbie), Ivane Simić Bodrožić (Hotel Zagorje), Nade Mihelčić (Bilješke jedne gimnazijalke), Bojane Meandžije (Trči! Ne čekaj me…), Ankorane (Molin svaku noć), Mateje Klemenčić (Fitness i napolitanke) i Sanje Pilić (Ženske pjesme).
Razgovarali smo o asocijacijama na naslove djela, rješavali kviz, čitali ulomke i raspravljali o temama prisutnim u spomenutim djelima: ratu kroz oči djevojčica, dječjoj igri kao sigurnom mjestu i bijegu od traume, konzumerizmu, ljubavi prema partneru i zavičaju, svakodnevici i preopterećenosti, jednostavnosti života, tinejdžerskim problemima, smrti roditelja, poremećajima u prehrani. S obzirom na ovogodišnji moto “Misli na sebe – čitaj!”, poseban naglasak stavili smo na osjećaje likova: stres, krivnju, nezadovoljstvo, nesigurnost, mržnju, preopterećenost, strah, uzbuđenje, lakomost, adrenalin, ljubomoru. Ukazali smo na važnost čitanja i sagledavanja naših problema kroz oči likova u književnosti.
Učenici su najveće zanimanje pokazali za djela na temu rata i poremećaja u prehrani, Poštovane kukce i za “litnju poeziju” misteriozne anonimne dalmatinske autorice koja djeluje pod pseudonimom Ankorana.
Ispred knjižnice postavljena je i prigodna izložba.
Obljetnice smrti i rođenja Slavka Mihalića
Razredi 1. A, 1. G i 3. C sa školskom knjižničarkom obrađivali su ljubavno-refleksivnu pjesmu Približavanje oluje našeg poznatog i svestranog karlovačkog književnika Slavka Mihalića. Raspravljali smo o osjećaju napetosti i usamljenosti u ljubavnim i intimnim odnosima. Inspirirani Približavanjem oluje, učenici su likovno prikazali stihove pjesme koji su ih se najviše dojmili.
Posjet Interliberu
Ovogodišnji Interliber zabilježio je veliku posjećenost, a među posjetiteljima bile su i učenice naše škole. Od 8. do 11. studenog 2022. godine na Zagrebačkom velesajmu održan je 44. Interliber – međunarodni sajam knjiga. Ukupno 296 domaćih i stranih izlagača, nakladnika i knjižara iz 15 zemalja predstavilo je svoja izdanja beletristike, znanstvene i stručne literature, održane su edukativne radionice, dodjele nagrada, kvizovi, glazbeni program i predstavljanja autora.
Interliber je ove godine posjetilo više od 100 000 posjetitelja, što se moglo osjetiti u gužvi koja je vladala u paviljonima Velesajma. I naše učenice 1. B (kozmetičar) i 1. E (frizer) razreda posjetile su ovaj sajam pisane riječi u pratnji školske knjižničarke Marije Košutić i profesorice Jasmine Košutić i upotpunile svoje kućne knjižnice novim naslovima.
Europski dan jezika
Dana 26. rujna obilježava se Europski dan jezika. Kako bismo ukazali na važnost višejezičnosti i sve veće multikulturalnosti u cijelom svijetu, pa tako i našoj državi, proslavili smo ga i u našoj školi. Učenici 1. E (Frizer), 1. F (Pomoćni pekar) i 3. G (Građevinski tehničar) razreda i školska knjižničarka Marija Košutić napravili su plakat s čestim frazama (npr. Dobar dan, Kako ste, Kako se zovete, Drago mi je i sl.) na različitim europskim jezicima. Sadržaj smo upotpunili pripadajućim zastavama i crtežima koji prikazuju kulture pojedinih država, poput građevina, znamenitosti i lokalne hrane. Usto, učenici 1. A (Keramičar-oblagač, Monter suhe gradnje, Rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima), 1. B (Kozmetičar i Soboslikar-ličilac), 1. E (Frizer), 3. G (Građevinski tehničar) i 4. E (Frizer) razreda sudjelovali su u kvizovima i diskusiji o jezicima koje govore, načinu i važnosti učenja jezika. Rezultate možete vidjeti u nastavku.
Prvo je pitanje bilo Koje jezike govoriš?, s napomenom da mogu spomenuti i one u kojima nisu jako tečni ili znaju samo par fraza. Najviše je učenika izjavilo da govori hrvatski jezik (61 učenik), engleski jezik (60 učenika), srpski jezik (46 učenika) i bosanski jezik (39 učenika). To je bilo i očekivano s obzirom na jezičnu sličnost hrvatskog, srpskog i bosanskog jezika i blizinu susjednih država Srbije i Bosne i Hercegovine. Također, engleski jezik učenici uče od prvog razreda osnovne škole, sveprisutan je na društvenim mrežama i u popularnoj kulturi, a mnogi su učenici izjavili da je engleski univerzalan jezik koji zna većina ljudi. Slijedi njemački jezik kojeg zna 18 učenika, zatim slovenski (10 učenika), japanski (6 učenika), albanski (6 učenika), talijanski (6 učenika), turski (6 učenika), crnogorski (3 učenika), ruski (3 učenika), španjolski (3 učenika), francuski (2 učenika), romski (1 učenik), arapski (1 učenik) i ukrajinski (1 učenica). Učenici sa znanjem stranih jezika podijelili su s ostalima fraze koje znaju na tim jezicima.
Drugo je pitanje bilo Kako učiš jezike?. Najviše je učenika izjavilo da jezike uči gledanjem filmova i serija (50 učenika), zatim putem društvenih mreža i Interneta (47 učenika), slušanjem glazbe (40 učenika), iz udžbenika/radne bilježnice/bilježnice (31 učenik), igranjem igrica (31 učenik), razgovorom s izvornim govornicima (25 učenika), putem mobilnih aplikacija za učenje jezika kao što je Duolingo (7 učenika), čitanjem knjiga (6 učenika), u školi (4 učenika) i putem YouTubea (2 učenika).
Treće je pitanje bilo Zašto učiti jezike?. Najviše je učenika izjavilo da je znanje jezika potrebno za život/rad/studij u drugim zemljama (50 učenika), zatim za turistička putovanja (46 učenika), poslovnu komunikaciju (45 učenika), za zaposlenje ili zaposlenje na boljem mjestu (43 učenika), za razgovor s prijateljima i obitelji (30), za sklapanje novih prijateljstava (25), za surfanje Internetom (21 učenik), za razumijevanje drugačijih kultura (20 učenika), gledanje filmova ili serija (18 učenika), samo iz osobnog zadovoljstva (9 učenika), za shopping (8 učenika), za čitanje knjiga (4 učenika) i dobrobit drugih (3 učenika).
